Ban Petar Berislavić potvrđuje da sudac grada Varaždina nije položio zakletvu o tome da su varaždinski sudac i građani nevini u ubojstvu Benedikta Nagha i njegova sluge Mihajla Zalaja.
Čazmanski kaptol izvješćuje kralja Vladislava II. da je izvršio njegov nalog od 22.11.1512., koji donosi u prijepisu, te je pozvao pred kralja za 24.04.-01.05. Franju de Marocha, Stjepana i Jurja Herkfyja od Zajezde u parnici s gradom Varaždinom.
Varaždinski župan Bernard de Thurocz i plemićki suci izjavljuju, da je istraga dokazala, da su varaždinski građani ubili kastelana Benedikta Nagha i njegova slugu.
Plemićki suci varaždinske županije Kristofor Madaras i Juraj Heg de Verh izjavljuju, da su osuđeni na smrt kastelan Benedikt (Nagh) i njegov familijar radi razbojsva u gradu Varaždinu.
Čazmanski kaptol izjavljuje, da su zastupnici grada Varaždina uložili pred njim protest protiv Franje de Marocha radi prisvajanja posjeda Gornji i donji Kneginec, Bartolovec i Žabnik.
Čazmanski kaptol izjavljuje, da su zastupnici grada Varaždina uložili pred njim prostest, protiv nekih plemića i franjevaca radi prisvajanja posjeda Goričan, Zbelava, Kučani i Velkovec.
Čazmanski kaptol izjavljuje, da su zastupnici grada Varaždina uložili pred njim prostest protiv Baltazara de Batthyan radi prisvajanja posjeda Gojanec i Zamlaka.
Dvorski sudac Stjepan de Bator odgađa do 06.-13.01.1479. predočenje dokumenata Nikole, sina Ladislava Herka, i zagrebačkoga biskupa Osvalda u parnici s gradom Varaždinom.
Čazmanski kaptol izvješćuje kralja Matiju Korvina, da je pozvao pred njega, za 24.04.-01.05. 1478. Nikolu, sina Ladislava Herka od Zajezde, njegove kćeri Elizabetu i Doroteju, te zagrebačkoga biskupa Osvalda u parnici s gradom Varaždinom.
Dvorski sudac Stjepan de Bator osuđuje radi ogluhe Nikole sina Ladislava Herka od Zajezde njegove kćeri Elizabete i Doroteju, te zagrebačkoga biskupa Osvalda u parnici s gradom Varaždinom.
Stolnobiogradski kaptol izjavljuje, da su pred njim zastupnici grada Varaždina uložili protest protiv Ivana od Kapolne radi prisvajanja posjeda Kneginec.
Zagrebački kaptol izvješćuje Mihajla Orsag de Guth, da je izvršio njegovu molbu od 19.11.1470., koju donosi u prijepisu, te je utvrdio, da je Ladislav Hršerkfy od Zajezde dao oteti sijeno grada Varaždina.
Ladislav de Polocz, dvorski sudac kralja Matije Korvina, određuje, da se u parnici između grada Varaždina i plemića od Zajezde stranke pokore presudi prostonotara kraljeva i palatinova.
Zagrebački kaptol izvješćuje kralja Matiju Korvina, da je pozvao pred njega za 25.07-01.08. 1464. grad Varaždin u parnici s Ladislavom od Zajezde i Elizabetom od Zabočine.
Čazmanski kaptol izjavljuje, da je zastupnik Jurja, Ivana i Margarete od Grebena uložio protest protiv Fridrika i Ulrika Celjskoga i grada Varaždina radi prisvajanja Kneginca.
Zagrebački kaptol izjavljuje, da je zastupnik grada Varaždina uložio pred njim protest protiv Ladislava, Benedikta i Jurja od Zajezde radi prisvajanja posjeda Velkovec.
Čazmanski kaptol izvješćuje kralja Sigismunda, da je pozvao pred njega za 24.04.-01.05.1737. plemiće susjedne gradu Varaždinu u parnici s gradom Varaždinom.
Samostan križara u Stolnom Biogradu potvrđuje, da je zastupnik plemića susjednih gradu Varaždinu uložio protest protiv grada Varaždina radi prisvajanja nekih posjeda.
Ban Herman Celjski potvrđuje, da je zastupnik grada Varaždina izjavio, da su izgorjeli neki dokumenti u kući varaždinskoga prisežnika i bilježnika Daniela.
Čazmanski kaptol izjavljuje, da je zastupnik grada Varaždina uložio pred njim protest protiv plemića od Bartolovca, Grebena i Zajezde radi prisvajanja nekih gradskih posjeda.
Varaždinski župan Stjepan Kuhinger de Batina i plemički suci izjavljuju, da je zastupnik grada Varaždina uložio pred njima protest protiv nekih plemića, među njima protiv sinoga Herka od Zajezde, radi prisvajanja nekih gradskih posjeda.
Kralj Sigismund odgađa rješenje parnice izmđu grada Varaždina te sinova Herka od Zajezde i drugih plemića iz varaždinske žuapnije do svoga povratka iz Njemačke.
Čazmanski kaptol izvješćuje kralja Sigismunda da uređenje pitanja nekih zemalja koje je pokušao na biskupovom posjedu Brodogazonfala između Varaždina i zagrebačkog kaptola nije uspjelo, jer kaptol ostaje kod tvrdnje, da je Varaždin prisvojio zemlje nastav?
Čazmanski kaptol izvješćuje kralja Sigismunda, da je pozvao pred njega za 24.IV.-1.V.1430. Klaru, unuku Nikole, od Jakopovca u parnici s gradom Varaždinom
Kralj Sigismund nalaže čazmanskom kaptolu, da za 24.IV.-1.V.1430. pozove pred njega Katicu, kćer Nikole, i Klaru, unuku, Nikole od Jakopovca, u parnici s gradom Varaždinom
Čazmanski kaptol izvješćuje kralja Sigismunda da je pozvao pred njega za 6.-13.I.1430. Jurja, Nikolu i Andriju od Ludbrega u parnici s gradom Varaždinom
Čazmanski kaptol izvješćuje kralja Sigismunda, da je pozvao pred njega za 6.-13.I.1430. Ivana i Jurja, sinove Antuna od Rebena, u parnici s gradom Varaždinom
Čazmanski kaptol izvješćuje kralja Sigismunda, da je pozvao pred njega za 6.-13. I. 1430. Ivana, sina Mikotića od Bartolovca, u parnici s gradom Varaždinom
Kralj Sigismund nalaže Čazmanskom i Požeškom kaptolu, da pošalju svoje izaslanike, u prisustvu kojih će kraljev izaslanik označiti međe između posjeda grada Vaaždina te posjeda zgrabačkog biskupa Ivana i zagrebačkog kaptola
Čazmanski kaptol izvješćuje kralja Sigismunda da je kraljev izaslanik pozvao pred kralja za 29.IX. 6.X.1429., Jurja, Nikolu i Andriju od Ludbrega u sporu glede međaposjeda njihovih i grada Varaždina
Kralj Sigismund nalaže varaždinskom županu i plemićkim sucima, da pošalju svoga izaslanika, koji će istražiti istinu o napadaju Andrije od Grebena na varaždinskog građanina Barnabu, o čemu neka ga obavijeste
Zagrebački kaptol izjavljuje da je zastupnik grada Varaždina uložio pred njim protiv Fridriha Štosa protest radi prisvajanja posjeda Žabnik -Bartolovec.
Kaptol zagrebački izvješćuje kralja Matiju Korvina, da je izvršio njegov nalog od 24.=1.1464., koji donosi u prijepisu, a odnosi se na parnicu između grada Varaždina i Fridriha Štosa.
Čazmanski kaptol izvješćuje kralja Matiju Korvina, da je izvršio njegov nalog od 24.01.1464., koji donosi i prijepisu, a odnosi se na parncu između grada Varaždina i Fridriha Štosa.
Kralj Matija Korvin nalaže banu Ivanu Vitovcu, varaždinskomu županu i plemićkim sucima, da jobagione grada Varaždina ne smiju siliti na plaćanje podavanja.
Kralj Ladislav V. nalaže varaždinskom županu i plemičkim sucima, da nesmiju suditi gradu Varaždinu u parnici sa susjednim plemićima, već da je grad podvrgnut sudu palatina ili nadbiskupa ostrogonskoga.
Kralj Sigismund potvrđuje gradu Varaždinu pravo na zemljišta i posjede, među njima: zemlje stećene zamjenom s Ivanovcima, pola otoka kod sela Vorofo, Kneginec i pola šume Plink
Kralj Sigismund prepisuje i potvrđuje ispravu od 14.X.1406., kojom dopušta gradu Varaždinu, da odabere jedan dan u godini za sajam, na koji mogu doći trgovci i drugi ljudi s robom pod zaštitom kraljevom, a da ne plate tridesetinu
Herman Celjski, pozivajući se na ispravu čazmanskog kaptola od 7.XII. 1411., produžuje parnicu između grada Varaždina i plemića od Kneginca do 17.I. 1412.