Herman Celjski, pozivajući se na ispravu čazmanskog kaptola od 7.XII. 1411., koju prepisuje, odlučuje, da dvije trećine posjeda Kneginec pripadaju gradu Varaždinu, a treća trećina, plemićima od Kneginca, ako do Duhova 1412. dokažu svoje pravo na Kneginec
Herman Celjski, pozivajući se na ispravu čazmanskog kaptola od 7.XII. 1411., produžuje parnicu između grada Varaždina i plemića od Kneginca do 17.I. 1412.
Kralj Sigismund prepisuje i potvrđuje ispravu od 14.X.1406., kojom dopušta gradu Varaždinu, da odabere jedan dan u godini za sajam, na koji mogu doći trgovci i drugi ljudi s robom pod zaštitom kraljevom, a da ne plate tridesetinu
Kralj Sigismund potvrđuje gradu Varaždinu pravo na zemljišta i posjede, među njima: zemlje stećene zamjenom s Ivanovcima, pola otoka kod sela Vorofo, Kneginec i pola šume Plink
Kralj Ladislav V. nalaže varaždinskom županu i plemičkim sucima, da nesmiju suditi gradu Varaždinu u parnici sa susjednim plemićima, već da je grad podvrgnut sudu palatina ili nadbiskupa ostrogonskoga.
Kralj Matija Korvin nalaže banu Ivanu Vitovcu, varaždinskomu županu i plemićkim sucima, da jobagione grada Varaždina ne smiju siliti na plaćanje podavanja.
